Da Roško Polje ima veliki potencijal i to u:
1. Proizvodnji el. energije iz obnovljivih izvora. (vjetar)
2. Osnivanje javnog komunalnog gospodarstva, sa uslužno ugostiteljskim djelatnošću te seoski turizam.
3. Iskorištavanje vode Zavelimskih izvora bilo za distribuciju u kućanstvo ili za hortikulturu.
4. Proizvodnja zdrave ekološke hrane.
5. Korištenje prirodne sirovine (čista runska vuna, koža)
Uz kvalitetne programe može se doći do znatnih financijski nepovratnih sredstava fondova Europske Unije. Trenutno (CARDS, PHARE, ISPA, IPA).
Pored onoliko vjetra u R.Polju bilo na Zavelimu ili na Mideni izgradnjom vjetroparkova privatnim investicijama
ili kreditima EBRD-a bila bi zagarantirana opskrba el. energijom, stvorena nova radna mjesta, podignuta kvaliteta života.
Znatna sredstva od koncesijske naknade bi se redovno slivala u kasu lokalne zajednice.
Na ovaj način bi se stvorili uvjeti za reinvesticije u lokalnoj zajednici.
Zamislite samo na izgradnju ECO izletišta na izvoru Korita, Lepuv ili Močila sa nekoliko kamenih objekata pokrivenih strijom kao
što se nekada gradilo u R. Polju.
Ponuda domaće hrane, prenoćišta, planinarenja, jahanja itd... Kraja nema, kraj je ostavljen samo ljudskoj mašti i domišljatosti uz poštivanje ekonomske isplativosti.
Sve ovo navedeno može obavljati javno komunalno gospodarstvo i na ovaj način stvoriti također nova radna mjesta.
Vodu iz Zavelimskih izvora iskoristiti na način da se prikupi i slijeva prirodnim putem u jedan rezervoar, koja se zatim
na isti način kao i ona sa jezera pumpnim crpkama prebacuje u rezervoar koji se koristi za distribuciju u kućanstvo.
Na kraju će mo piti Rošku vodu, našu vodu kao nekada davno koja nas u konačnici neće koštati ništa budući
da koristimo energiju dobivenu iz vjetra za napajanje pumpne crpke, istu ovu energiju možemo iskoristiti za javnu energetski učinkovitu LED rasvjetu.
Svjedoci smo da u Roškom Polju imamo znatne površine obradive zemlje, ali isto tako smo svjedoci da je jako ispresjecana u male
komadiće te da se najmanje 20-30% obradive zemlje nalazi u međama.
Zašto ne napraviti komesaciju zemljišta po uzoru na neke općine u RH (Varaždin), te svakom pojedincu ponuditi zemlju u jednom
ili dva do tri komada zemlje sa mogućnošću davanja u zakup onima koji će proizvoditi hranu i živjeti od poljoprivrede.
Što mi nosimo od odjeće na sebi? Koliko imamo kožne odjeće? Od čega je ova odjeća napravljena?
Da, napravljena je od janjeće ili govođe kože. Možemo li mi iskoristiti kožu Roških janjaca ovaca, goveda, teladi ili ju trebamo baciti?
Tim činom ne samo da bacamo sirovinu nego zagađujemo svoj okoliš.
Vuna! Što mi radimo sa Vunom? Može li se ona prodati? Mogu li se isplesti čarape, rukavica, kapa, polover?
Roško Polje proizvede 4-5 tona vune godišnje.
Mogu li se ovi proizvodi ponuditi kao izvorni Roški proizvod gostima na eco gospodarstvu?
Dragi moji Rožani,
napravimo sveopći sabor Rožana i pokrenimo gospodarstvo u Roškom Polju.
Financirajmo sami sebe sa nepovratnim sredstvima, donacijom ili zajmom od po 1000,00 EUR, postanimo dioničari ili nađimo bilo kakav drugi modalitet, zasučimo rukave i uhvatimo se posla.
Od samo 250 osoba to je 250.000,00 EUR. Koliko nas ima? Ima nas preko 3000.
Osigurajmo budućnost u Roškom Polju, osigurajmo budućnost našoj djeci i našim potomcima.
Nemojmo dozvoliti da se sve investicije u Roškom polju svedu na puke donacije mještana i iseljenika u iznosima par tisuća maraka godišnje.
Nemojmo dozvoliti da Roško Polje ostane pusto, da nema dječijeg plača, da nema osnovne škole, da se ne čuje crkveno zvono.
Nažalost, ukoliko budemo sjedili skrštenih ruku ovakva budućnost očekuje Roško Polje za 30-50 godina, ako ne i prije.
Jozo Andrić
